Duplo gola Bregava
19. maj 2012. | Ekologija | Autor: Emir Buzaljko | Pogledano: 1944 puta
I minulog ljeta su ribe u Bregavi plovile na leđima, no čini se da je to i ovoga puta prošlo bez velike uzbune. Opet je kancerogeni, sveuništavajući otpad, nakon što je "odradio" svoju rolu u tehnološkom procesu proizvodnje, nepažnjom i neodgovornošću čovjeka ispušten u ionako presahlo korito Bregave. Bio je ovo treći pomor života u vodi u posljednjih nekoliko godina. Navodno da je smrt pokuljala iz DP "Metal". No, sada to nije ni bitno osim podatka da je i ovoga puta bilo kakva i bilo čija odgovornost izostala. 

Minulog ljeta, da belaj bude veći, ni kiša nije pohodila Stolac, niti su njene kapi dobošale bregavskim vodama već više od četiri mjeseca. Modra rijeka nikad nije imala ovako nizak vodostaj. Voda se kako kakvo oronulo kljuse vuče koritom i gotovo da se i fizički osjeti napor njena hoda. Nema mjesta na Bregavi gdje bi čovjek mogao zaplivati, a čitav se živući Stolac učio toj vještini upravo na njenim kupalištima. Vodovod Provalije Stočane hladi još samo u sjećanjima. Često i sam uhvatim sebe u želji da siđem pod klisure zapjenušanih slapova Provalija i pokisnem do gole kože. Do mozga! I mostovi koji uveliko "uspijevaju" na Bregavi odavno nisu, kao sada, čitavim svojim tjelom izronili iz vode, te tako poremetili onu planiranu i oku sviknutu proporciju. Noge mostova stoje na suhom. A na vodopadu Benat, što je znao bijesno i pomamno tutnjati ispred balkona hotela "Bregava", mikroskopom je potrebno tražiti kapi vode. U očima Ahmića Heke tuga: njegovo omiljeno kupalište na Bentu kao da je bestraga nestalo.

Bregava odavno nije bila ni tako prljava kao danas. Nizak vodostaj, ali i inje koje se već sakuplja po mrtvoj površi vode, pa masne fleke nastale pranjem limenih ljubimaca mnogih stolačkih vozača u vodama Bregave, pokoja bačena automobilska guma, flaša... čini od ovih modrih voda pustu močvaru. Vidjelo se to i u izvrnutim bijelim površinama očiju ugora, što je prije neki dan u nedostatku kisika umirao u vodama ispred zgrade SO.

Neriješena kanalizacija je u gradu poseban problem. Produkti svih metaboličkih procesa ovoga drevnog grada koji stalno raste, završavaju u rijeci Bregavi bez ikakvog predhodnog filtriranja i prečišćavanja. Često se zadah ustajalih fekalija može osjetiti i dok pijuckate sok u hladovini neke od ljetnih bašta u centru grada. Gradski kolektor izveden je samo djelimično, nekada davno, vjerovatno u nedostatku sredstava, no o ovome problemu danas više niko i ne razmišlja, a čini se, niti ga uopće poznaje. Projektnu dokumentaciju gradskog kolektora sa kompletnim prečišćavanjem fekalnih voda prije nego što dođu u zagrljaj sa vodama Bregave, već je odavno pokrila paučina u zaključanoj ladici nekog okorjela birokrata.

U ataku na Bregavu dosta je učinilo i ovdašnje građevinsko preduzeće "Hercegovinainvest", vadeći šljunak iz njenog korita za spravljanje betona. Doduše, uz saglasnost Vodoprivrede BiH koja gazduje vodama. Interesantno je da nikakvu urbanističku, niti bilo koju drugu saglasnost nisu izdale službe ovdašnje SO, a niti je ona od njih tražena. Velike čelične grdosije zagazile su u Bregavu, nemilosrdno, onako kako to samo one umiju, i od njenog korita napravile su pravu rugobu. Da se bar na tome i završi...
Uz sve ove prirodne nepogode i ljudske - slobodno se može reći - zločine, Stočani najviše strahuju od realizacije projekta "Gornjih horizonata". Za mene lično, to je još jedan atak na prirodu Bregave, iliti potiranje njene naravi. Sjećam se i sada razgovora sa dr. Mićom Milićevićem i Radom Runjevcem u Trebinju prošle godine, kada se Mićo trudio da mi - na moj upit - stručno objasni kako će, kada oni počnu uzimati vodu Bregave za pogon centrala, Bregava biti mnogo veća. I to skoro duplo.

Jest, duplo golo!
 
Print verzija Posalji prijatelju Dodaj u Favorite
  Register