Hercegovina bez stanovnika
9. jan 2014. | Širi zavičaj | Autor: R. Mijanović | Pogledano: 1865 puta
Poslovica tako odomaćena širom ovih prostora da "Hercegovina cijeli svijet naseli, a sebe ne raseli" za koju godinu dobiće svoju drugačiju verziju "Hercegovina nit će svijet naseliti, nit sebe raseliti, jer Hercegovine više biti neće".

Alarm za uzbunu odavno i bez prekida zvoni. Niko ne smije ni da odgovori na pitanje koliko će Trebinje i istočna Hercegovina imati stanovnika za deset, petnaest, dvadeset godina. Načelnik Ginekologije i akušerstva trebinjske Opšte bolnice Branislav Kozić kaže da se iz godine u godinu rapidno smanjuje broj mališana. Smanjuje se i broj brakova, manje je i prvog, drugog i trećeg djeteta. A podatak otprije nekoliko dana da je Trebinje u jednom danu imalo šest sahrana, a da se danima nije začuo plač novorođenčadi je crn da crnji biti ne može.

Najveći broj sela biće vrlo brzo napušten. Prvi put nezaposlenost neće biti goruća tema, jer će Hercegovini nedostajati radna snaga. Zato će zdravstveni i socijalni fondovi doživjeti kolaps, jer će biti gotovo dvostruko više starih nego mladih koji rade i stvaraju.

Ma koliko ovo sve apokaliptično izgledalo, u ovom ili još mračnijem scenariju bliske budućnosti sve je gotovo stoodstotno realno. Evidentno je, u njemu će se naći istočni dio RS ukoliko i u godinama koje dolaze budu nastavljeni negativni demografski trendovi. Sadašnja situacija je teška, ali najgore tek slijedi.
 
Stručnjaci procjenjuju da će istočna Hercegovina već za dvije decenije "dobiti" prvi demografski šamar, koji će upaliti alarm u društvu. Sve su prilike da će tada već biti prekasno da se bilo šta promijeni, posebno što svi parametri pokazuju da je stanje sve gore.

Popis stanovništva, statistika, demografska istraživanja i procjene saglasni su u jednom - zbog negativnog prirodnog priraštaja stanovništvo Trebinja i regije svakog dana rapidno opada.

U posljednjih deset godina u inostranstvo je otišlo da živi i radi veliki broj visokoobrazovanih ljudi na vrhuncu reproduktivne zrelosti.

Iako su borba protiv bijele kuge, stimulisanje rađanja i oživljavanje sela dežurne teme u javnosti, naročito pred izbore, pravi potezi još izostaju. Borba za budućnost za sada se svodi samo na upozorenja statističara i bjesomučno birokratsko pisanje strategija, akcionih i drugih planova koji padaju u zaborav u prvoj sedmici po usvajanju.

(Glas Srpske)
 
Print verzija Posalji prijatelju Dodaj u Favorite
  Register