Hercegovke koje ljubav pretaču u okus
29. jan 2013. | Gastronomija | Autor: U. H. | Pogledano: 2177 puta
Sjećate li se redžela ? Znate li šta je to?

Servira se u malim posudicama i jede najmanjom mogućom kašičicom. Koristi se i kao homeopatski lijek, uz poštovanje umjetničkog pravila - "manje je više". Ime ćete naći u raznim oblicima - rečelj, recelj i recelja - a ono vodi porijeklo iz persijskog, na kojem rical znači - "ukuhano voće." Redžel može biti žitak pekmez sa komadima voća, ali onaj koji se pravi u Orhideji je, zapravo, ono što se u Lakišićevom Bosanskom kuharu, toj najvažnijoj knjizi naše kulinarike, zove "slatko": ukuhano voće sa šećerom i medom. Ponegdje se i tikve od kojih se pravi ovaj proizvod zovu i receljće.  

U Stocu, o kojem se dugo vremena nije moglo čuti puno pozitivnog zajedno rade Minva Hasić, Marija i Zdravka Raguž, Borinka Pokrajčić, Hatidža Gadara, Silvana Rogonja, Fadila Ivanković, Fadila Poturović, Mirsada Hodžić, Zdravka Tambić, Katica Trlin, Kata Kralj, Drina Raspudić, Amira Obradović, Arifa Hodić, Sabina Hodić, Đulsa Bešo. Udružile su se u Orhideju i počele stvarati novu atmosferu, nova jela, novu strategiju. A zašto "Orhideja"? Zato što je to, prema onome što kaže Minva Hasić, najljepši simbol ženstvenosti koji priroda može dati. A priroda daje puno "Orhideji", i ona joj vraća. 

Većina tih žena su povratnice. U sredinu koja na početku nije nudila skoro nikakve šanse za zaposlenje. Neke od njih su samohrane majke, a ima i onih čiji su muževi penzioneri ili rade na crno tako da im ovaj izvor prihoda znači veliku pomoć u kućnom budžetu. Uz pomoć međunarodnih partnera, organizirale su i radionice na kojima se žene i djevojke sticale razne vještine, učile jezike i poduzetništvo. 

Iz vrtova u stolačkoj regiji nastaju njihovi eko proizvodi. Put od vrta do stola kreće od zemlje. Plodove uzgajaju na svojoj ili ih, poput ljekovitog bilja sakupljaju na "ničijoj" zemlji. Jer, sve biljke ravnopravno čine vegetaciju, i tu mogu biti slične ljudskom svijetu: tu su smokve, šipurci, šipci, drenjine, cvekla, mrkva, kopriva, paradajza i paprika. 

U ukusu nekih od njihovih proizvoda, sirupa od nara ili slatkog od dunja možete prepoznati neke od ukusa i mirisa djetinjstva, ali i nešto sasvim novo što korespondira sa novim doživljajem svijeta, prirode i kulinarstva. Ti proizvodi su doživljaj, kako zbog užitka u njima, tako i zbog ljekovitih svojstava koje mogu imati.

Paleta receptura koje koriste je, opet, nesvakidašnji mix: tu su tradicionalna jela - slatka, sokovi, povrće sušeno na suncu. Ali, tu su i sosovi od bijelog luka, saransak u maslinovom ulju i začinskog bilja, redželi od tikve, ili egzotični džemovi od dunje, kivija, narandže, breskve i lavande, ili za nas iznenađujući džemovi od paprika i zelenog paradajza.

Jer, ukoliko se želi živjeti kvalitetno i savremeno, onda valja gledati i slušati, prvenstveno prirodu i od nje dobiti najbolje. Stoga je kombinacija tradicionalnog i suvremenog ono što ćete dobiti od ovih proizvoda. Obogatiti kuhinju Orhidejinim proizvodima znači ući u svijet u kojem su žene svoju ljubav i znanje o zemlji pretočile u okus poslije kojeg vam svijet više nikada neće izgledati isti. 
 
(Ujedinjena Hercegovina)
 
Print verzija Posalji prijatelju Dodaj u Favorite
  Register