Jesu li 'Gornji horizonti' ekološka prijetnja?
17. maj 2012. | Ekologija | Autor: Milan Šutalo | Pogledano: 1521 puta
U Hercegovini je ponovno aktualizirano pitanje negativnog utjecaja energetskog projekta 'Gornji horizonti' na dolinu Neretve. Drugom fazom realizacije tog projekta predviđena je izgradnja tri hidroelektrane u Republici Srpskoj u BiH - Nevesinje, Dabar i Bileća, te u Hrvatskoj hidroelektrane Dubrovnik. Tunelima, od kojih su dva već probijena, jedan dug 3,8, a drugi 15,8 kilometara, vode s Nevesinjskog, Dabarskog, Gatačkog i Fatničkog polja, bi se dovodile do akumulacijskih jezera ovih hidroelektrana i potom usmjeravale prema akumulaciji buduće hidroelektrane Dubrovnik.

Predsjednik Seljačkog saveza u Federaciji BiH Dragan Pavlović kaže za Deutsche Welle kako će ovo preusmjeravanje voda iz Kraških polja u istočnoj Hercegovini rezultirati smanjenjem dotoka voda na izvorišta pritoka Neretve, rijeka Bune, Bunice i Bregave.

"Smanjenjem tih voda doći će do poremećaja i to ni u jednom segmentu neće biti dobro za poljoprivredu" - kaže Pavlović, koji je i član regionalne UNESCO-ove komisije za vode Dinarskog područja.

On podsjeća da su relevantni stručnjaci na okruglom stolu, kojeg je potkraj prošle godine organizirao UNESCO u Sarajevu, upozorili kako bi zbog smanjenja razine Neretve moglo doći do prodora morske vode u Hercegovinu, zaslanjenja izvorišta pitke vode i uništenja tla, a time i poljoprivrednih kultura. Upozorava se i na negativne posljedice na Park prirode Hutovo blato, koje se također opskrbljuje vodom iz istočne Hercegovine. No energetski sektor kojeg, kako kaže Pavlović, samo zanima novac, ne mari puno za upozorenja stručnjaka i poljoprivrednika.

'Gornji horizonti' su, podsjetimo, projekt, čija je realizacija započela u bivšoj Jugoslaviji 1956. godine. Do početka rata završena je njegova prva faza - izgrađene su hidroelektrane: Trebinje I, Trebinje II, PHE (pumpna hidroelektrana) Čapljina i HE Plat. Prve dvije hidroelektrane sada su u sastavu Elektroprivrede Republike Srpske, HE Čapljina je u sastavu Elektroprivrede Herceg-Bosne u Federaciji BiH, a HE Plat u sastavu Hrvatske elektroprivrede. Nekada jedinstvenim sustavom sada upravljaju tri elektroprivrede iz dvije države i dva bosanskohercegovačka entiteta, bez međusobne koordinacije.

Direktor HE Dabar u izgradnji Radivoje Bratić tvrdi kako ne bi trebalo biti negativnih posljedica realizacije druge faze projekta 'Gornji horizonti' na dolinu Neretve. No i ako ih bude, kaže, predviđene su mjere za njihovo ublažavanje: "Ako se utvrde negativne posljedice, postoji mogućnost upuštanja voda u ponorske zone i da se vode nadoknade. Pa zar mislite da bi netko nešto radio što bi štetilo drugom?" - kaže Bratić u izjavi za Deutsche Welle,

Naš sugovornik ističe kako je nacrt studije utjecaja na okoliš druge faze 'Gornjih horizonata', koji su radili stručnjaci iz Banje Luke i Sarajeva, a u stručnom savjetu bili i eksperti iz Zagreba, Splita i Mostara, dostavljen vladama Federacije BiH i Republike Hrvatske te kako će kroz javnu raspravu svatko moći iznijeti primjedbe na studiju: "Uostalom dva tunela kojima se prikupljaju vode iz Fatničkog i Dabarskog polja već su davno završena, pa smo svjedoci kako to nema nikakvog utjecaja na rijeku Bregavu" - tvrdi Bratić.

Direktor vodnog područja Jadranskog mora iz Mostara Damir Mrđen kaže, međutim, kako to nije točno: "Već izgradnja prva faze projekta 'Gornji horizonti', hidroelektrana Trebinje I, Trebinje II, Plat i Čapljina su doveli do znatne izmjene okoliša donje Neretve ali i priobalnog dijela u Republici Hrvatskoj" - tvrdi Mrđen. On ističe kako sudjelovanje u javnoj raspravi o Studiji utjecaja na okoliš II. faze 'Gornjih horizonata' i davanje primjedbi nije dovoljno već je, ističe, neophodno da tu studiju verificiraju nadležne institucije u Federaciji BiH. Mrđen dodaje da je potrebno uspostaviti zajednički monitoring kako bi oba entiteta raspolagala istovjetnim podatcima jer, kaže, štete ne mogu pripasti jednom, a koristi drugom entitetu.

"Moramo dogovoriti načine kako ćemo to zajednički moći pratiti i djelovati. Evidentno je kako će doći do preraspodjela i smanjenja voda na izvorišta Bune, Bunice i Bregave. Važno je, međutim, utvrditi koji je to minimum voda koji mora doticati na izvorišta ovih rijeka i kako to osigurati, kako time zajednički upravljati. Jer mi moramo minimizirati eventualne štete" - kaže Mrđen.

Direktor HE Dabar Radivoje Bratić kaže kako zajednički monitoring uopće nije problem. No direktor Agencije vodno područje Jadranskog mora Damir Mrđen tvrdi kako u proteklih deset godina unatoč nastojanjima nisu uspjeli uspostaviti zajednički monitoring-tim iz Federacije i RS-a za 'Gornje horizonte'.

Zaštita okoliša je u BiH po daytonskom ustavu u nadležnosti entiteta i entitetski zakoni su usklađeni s europskim standardima. Bosna i Hercegovina je, pak, potpisnica međunarodnih konvencija koje je obvezuju da zatraži suglasnost od susjedne države za realizaciju projekta koji može imati negativan utjecaj na okoliš te države. U BiH, međutim, tu istu obvezu nemaju entiteti jedan prema drugom.
 
(DW)
 
Print verzija Posalji prijatelju Dodaj u Favorite
  Register